Jedinka: Svako živo biće, svaki organizam (jedan mrav, jedna žaba, jedan maslačak).
Populacija: Sve jedinke iste vrste na jednom staništu.
Biocenoza (životna zajednica): Sve populacije koje žive na istom staništu i prilagođene su istim uvjetima.
Ekološki sustav (ekosustav): Životna zajednica zajedno sa staništem.
Biosfera: Sav prostor na Zemlji nastanjen živim bićima.
Tkivo: Skup stanica jednakog oblika i iste uloge u mnogostaničnih organizama.
Organ: Dio organizma izgrađen od različitih tkiva koji obavlja određenu zadaću.
Organski sustav: Skupina organa koji obavljaju istu zadaću (npr. probavni sustav čine usta, ždrijelo, jednjak, želudac i crijeva).
Organizam: Cjelina koju čine svi organski sustavi skladno povezani.
Mnogostanični organizam građen je od velikog broja stanica. Stanice istog oblika i uloge grade tkiva, različita tkiva grade organe, a organi se povezuju u organske sustave. Svi organski sustavi zajedno čine organizam – jednu jedinku.
Stanice → Tkiva → Organi → Organski sustavi → Organizam
Hranidbeni lanac: Niz organizama povezan načinom prehrane, od proizvođača preko različitih potrošača.
Hranidbena piramida: Grafički, piramidalni prikaz istog lanca u redovima. U donji, najširi red stavljaju se proizvođači, a u više, sve uže redove potrošači. Iz piramide se dobro vidi smanjivanje broja jedinki i količine energije prema vrhu.
Primjer hranidbenog lanca:
Djetelina (proizvođač) → Zec (biljožder, potrošač) → Lisica (mesožder, potrošač II. reda) → Orao (mesožder, potrošač III. reda)
Hranidbena mreža je sustav više hranidbenih lanaca koji su povezani zajedničkim članovima. Primjer: gujavica je hrana kosu, vrapcu, ježu i krtici pa time povezuje više lanaca u hranidbenu mrežu.
Organi: Kosti, mišići, zglobovi
Tkiva: Koštano tkivo, hrskavično tkivo, mišićno tkivo, vezivno tkivo
Stanice: Koštane stanice, hrskavične stanice, mišićne stanice, stanice vezivnog tkiva
Primjer odgovora:
Ako su životni uvjeti povoljni (dovoljno hrane, vode, zaklona, povoljna temperatura), jedinke se uspješnije razmnožavaju i manje ugibaju, pa se gustoća populacije povećava.
Ako su uvjeti nepovoljni (manjak hrane, ekstremne temperature, bolesti, puno grabežljivaca), više jedinki ugiba ili se odseli, pa se gustoća populacije smanjuje.
Jedinke moraju:
Biljke u šumi (proizvođači) uzimaju vodu i mineralne tvari iz tla te uz pomoć Sunčeve svjetlosti stvaraju organsku tvar. Biljožderi se hrane biljkama i tako preuzimaju organske tvari, a mesožderi se hrane biljožderima i drugim životinjama. Kada organizmi uginu ili kada odbacuju dijelove tijela, razlagači (bakterije, gljive) razgrađuju te ostatke u mineralne tvari koje ponovno obogaćuju tlo. Na taj način tvari kruže od tla, preko proizvođača i potrošača, natrag u tlo preko razlagača.
Proizvođači: Organizmi (najčešće zelene biljke i alge) koji fotosintezom iz anorganskih tvari proizvode organsku hranu.
Potrošači: Organizmi koji se hrane biljkama ili životinjama, ne proizvode svoju hranu nego je uzimaju od drugih.
Razlagači: Bakterije, gljive i slični organizmi koji se hrane uginulim organizmima ili njihovim dijelovima i razlažu ih na jednostavne tvari koje se vraćaju u tlo.
Nemaju. U različita godišnja doba mijenja se brojnost i prisutnost pojedinih organizama: neke biljke zimi ne rastu, mnogi kukci preživljavaju samo u obliku jajašaca, neke ptice sele, a neki organizmi miruju ili se ukopavaju u tlo. Zbog tih promjena broj članova i struktura hranidbenih lanaca se mijenjaju tijekom godine.
Broj članova hranidbenog lanca ovisi o:
U hranidbenom lancu pojavljuju se:
U donji red piramide uvijek se upisuju proizvođači (npr. djetelina), jer oni stvaraju hranu i na njima se temelji cijeli hranidbeni lanac.
Iz piramidalnog prikaza vidi se da je broj jedinki i količina energije najveća u donjem redu, a smanjuje se prema vrhu, dok se iz samog lanca to ne vidi jasno.
Hranidbeni lanac započinje biljkom ili algom jer su to proizvođači: oni pomoću Sunčeve energije i fotosinteze stvaraju organsku hranu iz anorganskih tvari. Ostali organizmi ne mogu sami stvarati hranu pa ovise o njima.
Na brojnost članova životne zajednice utječu:
Živa bića ovise o neživim čimbenicima: vodi, zraku, svjetlosti, mineralnim tvarima i temperaturi. Biljke uzimaju vodu i mineralne tvari iz tla te uz Sunčevu svjetlost stvaraju hranu; životinje ovise o biljkama ili drugim životinjama. Uginule organizme razlagači razgrađuju na mineralne tvari koje ponovno obogaćuju tlo. Tako se živa i neživa priroda stalno međusobno utječu i tvore cjelinu – ekosustav.
Sunčeva svjetlosna energija pretvara se u kemijsku energiju u biljkama tijekom fotosinteze. Kada se biljožderi hrane biljkama, kemijska energija iz biljne hrane prenosi se na njihova tijela i dijelom pretvara u mehaničku energiju pokreta i u toplinsku energiju, a slično se zbiva i kod mesoždera. Dio kemijske energije pohranjuje se u tkivima, a velik dio se raspršuje kao toplina.
Simbioza: Oblik suživota u kojem dvije vrste žive zajedno i barem jedna ima korist, često obje. Primjer je lišaj – tvore ga gljiva i alga koje žive u bliskom suživotu.
Parazitizam: Odnos u kojem parazit živi na ili u drugom organizmu domaćinu, uzima mu tvari potrebne za život i tako mu šteti. Primjeri: krpelji, uši i buhe na životinjama i čovjeku.
Lišajevi su građeni od gljive i alge u simbiozi. Zbog takve građe mogu preživjeti na vrlo siromašnim, golim i opustošenim staništima, gdje gotovo nema zemlje ni hranjivih tvari. Oni razaraju podlogu i stvaraju prve organske tvari pa pripremaju tlo za naseljavanje drugih biljaka, zbog čega se nazivaju pionirima vegetacije.
Životinje mogu živjeti:
Organizmi unutar iste populacije natječu se za:
Suparništvo: Odnos u kojem se jedinke natječu za iste resurse (hranu, partnera, sklonište). Primjer: dva mužjaka jelena bore se za naklonost ženke.
Suradnja: Odnos u kojem se jedinke udružuju radi zajedničke koristi, najčešće zaštite ili lakšeg pronalaženja hrane. Primjer: ribe u jatu ili ptice u jatu koje zajedno lakše uočavaju grabežljivce.
🌍 Biosfera je dom svih živih bića na Zemlji! 🌍
Svaki ekosustav je važan i moramo ga čuvati za buduće generacije