Doprinos u prijenosu i razvoju znanstvene misli
Arapi su odigrali ključnu ulogu kao posrednici između Istoka i Zapada tijekom srednjeg vijeka. Pirenejski poluotok i južna Italija postali su područja susreta i prožimanja dvaju svjetova - kršćanskog i islamskog[^9]. Njihov doprinos europskoj civilizaciji bio je monumentalan i višeslojan.
Najvažniji arapski doprinos bio je u očuvanju i prijenosu antičkog znanja. Sačuvali su brojna djela grčkih i rimskih autora - astronoma, geografa, liječnika i filozofa - koja su u Europi nakon propasti Rimskog Carstva uglavnom bila uništena ili zaboravljena[^10]. Kroz kulturnu razmjenu, Europljani su se iznova upoznali sa znanstvenim dostignućima antike.
Arapi su u Europu donijeli i nove poljoprivredne kulture: šećernu trsku, naranču, limun, patlidžan, pamuk i rižu[^9]. Utjecaj islamske kulture najizravnije se očitovao u graditeljstvu. Velika džamija u Cordobi bila je najveća džamija u Španjolskoj i najmonumentalniji primjer arapskog graditeljstva, s prepoznatljivim lukovima potkovastog oblika[^9,^13]. Islamsko graditeljstvo utjecalo je na gradnju kršćanskih crkava, stvarajući jedinstvenu mješavinu tradicija.
Židovi su, unatoč čestim progonima izazvanim vjerskom netrpeljivošću, ostavili velikog traga u srednjovjekovnoj Europi[^3]. To se posebno odnosi na Pirenejski poluotok u vrijeme arapske vlasti, gdje su Židovi obnašali razne funkcije - od trgovačkih do važnih državnih i diplomatskih namještenja[^3].
Filozofija i Znanost: Moša ben Maimon iz 12. stoljeća posebno se ističe kao filozof koji je znatno utjecao na europsku srednjovjekovnu filozofiju, prenoseći filozofska učenja Istoka u Europu[^3,^4]. Židovi su bili poznati liječnici, astronomi i jezikoslovci[^4].
U područjima gdje je židovska zajednica bila brojna (Španjolska, Njemačka), hebrejski jezik se miješao s lokalnim jezicima pa su nastale različite jezične varijante, poput jidiša u Njemačkoj[^4]. U likovnoj umjetnosti posebno plijeniti pažnju židovski iluminirani rukopisi: Mahzor iz Wormsa (13. stoljeće) - molitveni ritual s dijelom teksta na jidišu[^1], i Sarajevska hagada iz 14. stoljeća, koja se danas čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu[^2,^3].
U Hrvatskoj, prema sačuvanim ispravama iz srednjovjekovnih istočnojadranskih gradova, Židovi su se uglavnom bavili trgovinom (stokom, žitom, proizvodima seoskog obrta), bili su mjenjači i posuđivači novca te vlasnici zalagaonica[^8]. U Dubrovniku 16. stoljeća spominju se kao trgovci, trgovački posrednici, liječnici, učitelji i pjesnici (Amatus Lusitanus i Didak Pir)[^8,^9].
Arapski izvori svjedoče o dodirima s Hrvatima već u 9. stoljeću[^1]. Među tisućama slavenskih robova pod arapskom vlašću na Pirenejskom poluotoku spominju se i oni koje Arapi nazivaju "al-Khurwatin" (Hrvat)[^1,^2]. Jedan potomak tih robova, podrijetlom iz Dalmacije, utemeljio je početkom 11. stoljeća vlastitu dinastiju[^2]. Čuveni arapski vojskovođa Džavhar iz 10. stoljeća, osnivač grada Kaira, vjeruje se da potječe iz naših krajeva[^2].
Arapi su sačuvali i preveli djela grčkih i rimskih autora koja su u Europi bila zaboravljena nakon propasti Rimskog Carstva, omogućivši Europi ponovni kontakt s antičkim znanstvenim dostignućima[^10].
Uvođenje arapskih brojeva i koncepta nule (preuzetih iz Indije) potpuno je promijenilo način računanja u Europi[^10,^11,^12].
Al-Razijeva medicinska enciklopedija postala je temelj europske medicine od 13. stoljeća. Salerno je bio centar gdje su se križala grčka, arapska i židovska medicinska znanja[^10,^12,^14].
Preko Arapa u Europu su stigli kineske izume: papir (omogućio širenje pismenosti), barut (promijenio ratovanje) i kompas (revolucionirao pomorstvo)[^9,^10,^11].
Nove kulture: šećerna trska, naranča, limun, patlidžan, pamuk i riža obogatile su europsku poljoprivredu i prehranu[^9].
Islamsko graditeljstvo, posebno Velika džamija u Cordobi s 850 stupova i prepoznatljivim potkovastim lukovima, utjecalo je na kršćanske crkve[^3,^9,^13].
Mahzor iz Wormsa (13. st.) i Sarajevska hagada (14. st.) vrhunski su primjeri židovske umjetnosti iluminiranih rukopisa[^1,^2,^3,^4].
Miješanje hebrejskog s lokalnim jezicima stvorilo je nove varijante poput jidiša u Njemačkoj[^4].
Arapski znanstvenici izračunali su opseg Zemlje i promjer, te izradili nove preciznije zemljovide[^14].
Arapski izvori spominju Hrvate od 9. stoljeća. Al-Idrisi je opisao Hrvatsku, a potomci slavenskih robova iz Dalmacije osnivali su dinastije[^1,^2].
12. stoljeće | Arapski geograf
Opisao je Hrvatsku od Bakra na sjeveru do Dubrovnika na jugu. Izradio je precizne zemljovide koristeći grčka djela i vlastita istraživanja. Njegov zemljovid Balkanskog poluotoka bio je među najnaprednijima svog vremena[^1,^14].
10. stoljeće | Arapski vojskovođa
Osnivač grada Kaira u Egiptu. Vjeruje se da potječe iz Dalmacije ("naših krajeva"), što pokazuje kako su potomci slavenskih robova mogli postići visoke pozicije u arapskom svijetu i osnivati vlastite dinastije[^2].
12. stoljeće | Židovski filozof
Najvažniji židovski filozof srednjeg vijeka. Liječnik, astronom i jezikoslovac. Znatno je utjecao na europsku srednjovjekovnu filozofiju prenoseći istočna filozofska učenja u Europu i prilagođavajući ih europskim shvaćanjima[^3,^4].
9-10. stoljeće | Arapski znanstvenik
Autor medicinske enciklopedije koja je od 13. stoljeća postala osnova za razvoj europske medicine. Njegovo djelo prevedeno je na latinski i koristilo se stoljećima u medicinskim školama diljem Europe[^10,^14].
16. stoljeće | Židovski liječnik
Liječnik, učitelj i pjesnik koji je djelovao u Dubrovniku tijekom doba iznimnog napretka dubrovačke trgovine. Primjer uspješne židovske integracije u europske gradove[^8,^9].
16. stoljeće | Židovski učitelj i pjesnik
Zajedno s Amatusom Lusitanusom djelovao u Dubrovniku kao učitelj i pjesnik, pridonoseći kulturnom životu grada[^8,^9].
Srednji vijek | Posrednici
Odigrali su najvažniju ulogu u razmjeni kulturnih dobara između kršćanstva i islama. Zahvaljujući njima, Zapad se ponovno upoznao s brojnim antičkim djelima i novim znanstvenim dostignućima[^11].
Odaberi točan odgovor za svako pitanje. Nakon odabira, odgovor će biti označen zeleno (točno) ili crveno (netočno).