Klimatski čimbenici

Uvod: Što je klima i od čega ovisi?

Klima opisuje prosječne vremenske prilike nekog područja tijekom duljeg razdoblja. Na Zemlji klima nije jednolična: negdje je toplije, drugdje hladnije; ponegdje kiši gotovo svakodnevno, a drugdje jedva da padne i kap. Na klimu zajednički djeluju brojni čimbenici – njihov složen odnos stvara raznolikost klimatskih obilježja i na malim udaljenostima (npr. razlika između Makarskog primorja i vrha Biokova).

1) Udaljenost od ekvatora

• Zbog zaobljenosti Zemlje Sunčeve zrake dopiru pod različitim kutom.
• Blizu ekvatora Sunce je veći dio godine visoko na nebu → jače zagrijavanje.
• U polarnim krajevima zrake upadaju pod malim kutom, a dio godine Sunca uopće nema.
• Prema zagrijavanju razlikuju se toplinski pojasevi; sami po sebi ne objašnjavaju sav raspored klima jer ostali čimbenici mijenjaju sliku.

2) Raspodjela kopna i mora

• Ljeti more rashlađuje obalu; zimi je more toplije od kopna i ublažava hladnoću u priobalju.
• U unutrašnjosti (udaljeno od mora) ljeta su toplija, zime hladnije nego na obali na istoj geografskoj širini.
• U Europi se udaljavanjem od Atlantskog oceana povećavaju razlike između srednje siječanjske i srpanjske temperature (npr. razlike su znatno veće u Moskvi nego u Londonu).

3) Nadmorska visina i reljef

• Temperatura zraka opada s porastom visine: približno 1 °C na svakih 200 m.
• Reljef (ravnine i neravnine) utječe na izloženost Suncu i na strujanja zraka.
• Prisojne padine tijekom dana primaju više Sunčeve topline od osojnih → toplije su i pogodnije za naseljavanje i poljoprivredu (npr. vinogradi na prisojnim stranama).
• Privjetrinske padine okrenute toplim i vlažnim strujanjima primaju više padalina; zavjetrinske su sušnije.
• Planinski lanci mogu štititi unutrašnjost od morskih utjecaja ili ih kanalizirati dolinama.
• Ravnice omogućuju slobodnije strujanje zraka i često su vjetrovitije.
• U riječnim dolinama i vlažnim zavalama češće su magle, osobito tijekom hladnih noći.
• Planine imaju “klimatske katove”: niži dijelovi slični okolnim područjima, a viši znatno hladniji; snijeg se na vrhovima može zadržati cijele godine.

4) Vjetrovi i morske struje

• Prevladavajući vjetrovi prenose toplinu i vlagu. Vjetar koji puše iznad mora ovlaži se više nego vjetar iznad kopna.
• Vjetar iznad toplog mora prima više vlage nego iznad hladnog.
• Ljeti vjetar iznad kopna postaje topliji; zimi se iznad kopna hladi.
• Morske struje zagrijavaju ili hlade more i zrak iznad njega: tople struje povećavaju isparavanje i vlagu zraka; hladne smanjuju vlagu i mogu stvarati priobalne magle.
• U Europi je topla Golfska struja ključna: drži sjeverne luke nezaleđenima i uz zapadne vjetrove podiže zimske temperature u zapadnoj i sjevernoj Europi.

5) Biljni pokrov i čovjek

• Biljni pokrov ovisi o klimi, ali i utječe na nju: mijenja zagrijavanje tla i vlažnost zraka.
• Gusti, zeleni prostori (parkovi, šume) ublažavaju ljetne vrućine i povećavaju vlagu.
• Širenje umjetnih, izgrađenih površina povećava temperaturu zraka, osobito ljeti (učinak toplinskog otoka).
• Najveći utjecaj čovjeka globalno: emisije stakleničkih plinova (industrija, energetika, promet) → porast globalne temperature.
• Gradovi trebaju održavati i širiti zelene površine (parkovi poput Maksimira, Central Parka) radi ublažavanja klimatskih ekstrema i poboljšanja kvalitete života.